Superpenzioner

Dobrodošli na moj blog o odnosu prema penzionerima u BiH

09.12.2016.

REDOVNI PENZIONERI pošteno POKRADENI

KAKO I ZAŠTO SU REDOVNI PENZIONERI BEZDUŠNO POKRADENI I JOŠ SE PODKRADAJU UZ SVESRDNU POMOĆ RUKOVODSTVA PENZIONERA KOJE ZASTUPA „INTERESE“ PENZIONERA I DOBRO ŽIVI OD NJIHOVE ČLANARINE

Uvodni dio

A.         Rad je vrijednost koja se na tržištu ostvaruje. Dio toga rada odvojen i povjeren državi, (kod nas F. BiH) kao doprinos za sigurnu starost, uz njenu garanciju da će ga kroz penziju vraćati kroz  realnu i održivu vrijednost je svugdje u svijetu vlasništvo- lična imovina penzionera koja im se kroz penziju vraća i nema niko pravo da je oduzima, ili smanjuje dajući je nezakonito nekom drugom.

B.         Svi: zakoni domaći i strani, uredbe, odluke ustavnog suda, mišljenje ombudsmena i monetarnog fonda su da se ne mogu iz penzionog fonda financirati socijalne penzije, a ni povlašteni penzioneri dok po Zakonu o PIO/MIO ne steknu status penzionera.

C.         I pored toga: socijalne i povlaštene penzije su protu zakonito isplaćivane iz penzionog fonda umjesto iz budžeta, što je ostvareno na sljedeći način;

  1.  Krivičnim djelom po članu 383. i 340 „zloupotreba položaja i ovlaštenja“.

v   Samo za tri (3) mjeseca (u januarima : 2007. , 2008, i 2009 godine)  od 2006 godine do danas (za 166 mjeseci) od srednjeg sloja penzionera „ostalih“ protu zakonito je oteto preko 4.300 miliona KM i za taj ukupni iznos su tim penzionerima smanjene penzije –  radom stečena imovina.

v   Kašnjenjem penzija dok se iz tekućeg mjeseca prikupi potreban iznos sredstava da se ni jednoj grupi penzionera ne umanjuje penzija (po zakonu samo se ne smanjuje najniža- socijalna penzija).

·       Sa najnižom penzijom od 326 KM trebalo je preživjeti preko 30, pa i 50 dana.

·       Koristeći sredstva iz tekućeg mjeseca za isplatu penzija prethodnog mjeseca stvarao se sve veći deficit u penzionom fondu i došlo je do stanja u kom smo.

  1. Sredstvima uzetim protu zakonito iz penzionog fonda (od srednjeg sloja penzionera- „ostalih“), umjesto da su po Zakonu uzeta iz budžeta, spriječen je socijalni bunt penzionera sa najnižim i povlaštenim penzijama.                                                       Budžet je nezakonito povećan za bespovratnih 4.300 miliona KM.
  2. O nezakonitom oduzimanju 180.971.969 KM izjasnio se sud, ali i Parlament F. BiH donošenjem Zakona o vračanju tih nezakonito oduzetih sredstava penzionerima. To nije uticalo na Vladu F. BiH da neovlašteno i nezakonito donese Zaključak broj 822 po kome od oktobra 2010 godine do danas iz penzionog fonda, u određenom obimu, mjesečno protu zakonito plaća povlaštene penzionere.

APSURDI                                                                                                                                             Navodim samo neke, nastale opisanim kršenjem zakona i Ustava BiH

1.    Zajamčena (socijalna) penzija 434,90 KM je veća za 108,73 KM, ili za 33,33% od najniže 326,17 KM.

Do navršenih 72 godine života (prosjek života u BiH)

·        Penzioner sa zajamčenom penzijom primi 204 mjesečne penzije ili 88.720 KM.

·        Penzioner sa najnižom penzijom primi 84 mjesečne penzije ili 27.398 KM, odnosno primi 61.322 KM manje, ali primi i 120 mjesečnih plata manje.

·        Je li opravdano, bar sa tog aspekta, uvođenje kategorije zajamčene penzije?, jer:

o       Najnižu penziju može imati i VŠ, KV ili SSS penzioner koji je u penzioni fond uložio i do 50% sredstava  više od onog sa zajamčenom penzijom. 

      Zbog toga bi trebalo ponovo provjeriti zahtjeve: 

v      Da se kategorija zajamčene penzije briše iz Zakona o PIO/MIO koji i sada članom 51. stav 3. i stav 4. zajamčenu ne tretira kao socijalnu.                                                  Penzioner sa punom starosnom penzijom (danas sa zajamčenom)  primio bi do navršenih 72 godine života 66.539 KM što je više od onog sa najnižom za 66.539 KM -27.398 KM= 39.141 KM. Uz to primi i do 20 svojih zarađenih plaća (što je pravičniji odnos od današnjeg 81.322 KM i 120 mjesečnih plata) između tih penzionera..

2..  Socijalne (najniža i zajamčena) penzije isplaćene su za  65% veće od  zakonom određenih (koliko su se po zakonu mogle isplatiti).                                                                                                                                                                Ta razlika u novcu nije isplaćena iz budžeta  (kako to zakon nalaže), nego iz fonda PIO/MIO, pa su za ukupni iznos te razlike oštećeni „ostali“ penzioneri od kojih (kao vlasnika) nije nitko tražio suglasnost da im se zarađena penzija u tolikom iznosu i tolikom vremenskom razdoblju za te namjere oduzima, niti ih je obavijestio da to nije zakonito nego lično dobrovoljno smanjenje penzije, za povećanje niskih socijalnih penzija.                               

Da li bi, da ga je netko informirao i pitao;

a)                VŠ, ili VKV zaposlenik (sa 40 godina staža) koji danas prima penziju u visini od 435 KM dobrovoljno pristao na smanjenje svoje penzije za 65%, ili za 234 KM, a ako se tome dodaju i ostala kršenja članova: 50. i 51. Zakona o PIO i nezakonitih isplata za povlaštene, da mu se ukupno umanjuje penzija za 404 KM?                                                       

                  Konstatirajmo:

v     Redovni penzioner VŠ, ili VKV penzioniran 2003 godine, kome bi da nema kršenja zakona penzija iznosila 839 KM zbog kršenja zakona prima danas 435 KM kao i : NSS, SSS, NK, PK i KV zaposlenik od kojih je i do 2,5 puta više uložio u Fond PIO/MIO.  Pored toga do 72 godine života (zbog šest godina kraćeg školovanja) zaposlenik NSS sa 435 KM primi 72 x 435 KM = 31.320 KM više od VŠ sa 435 KM

v     VSS zaposlenik (sa 40 godina staža) koji danas prima penziju u visini od 772 KM dobrovoljno pristao na smanjenje svoje penzije za 65%, ili za 502 KM, a ako se tome dodaju i ostala kršenja članova: 50. i 51. Zakona o PIO i nezakonitih isplata za povlaštene, da mu se ukupno umanjuje penzija za 710 KM i da do 72 godine života primi manje 5.340 KM od NSS mada je u fond PIO/MIO uplatio 4 do 5 puta više sredstava od NSS zaposlenika  sa zajamčenom penzijom ? 

b)                Zaposlenik NSS koji je dobrovoljno 40 godina uplaćivao doprinos na najnižu neto platu u F. BiH:

·        Ima danas zajamčenu penziju od 434,90 KM, koja je skoro duplo veća od prijavljene zarade na koju je plaćao doprinos .          

·        Razlika od zarađene do socijalne – zajamčene isplaćuje se od sredstava nezakonito oduzetih od redovnih penzionera koji ne primaju socijalne penzije. Ovaj penzioner  od stvarne zarade je sagradio: zgradu na moru i planini, ima dva trosobna stana u gradu, apartman na planini i izdaje vlastiti poslovni prostor .

v     Nije li apsurd da prima socijalnu penziju i da se zbog toga penzionerima koji ne primaju socijalne penzije, a neusporedivo su u lošijem materijalnom položaju:

o       Svaki mjesec umanjuje i do 90% penzija da bi se od tih sredstava isplatila socijalna penzija puno bogatijem analiziranom penzioneru ?                                    Žalosno da je samo staž mjerilo socijalnog stanja primaoca socijalne penzije.       Ne uzima se u obzir ono što je najvažnije socijalno stanje penzionera. 

c)                 Nisu li i ovo apsurdi čiji uzrok  su, uglavnom, kršenja Zakona o PIO/MIO:  

v     Prema članu 72 Zakona, redovni penzioneri izdvajaju 16,5% do 17,5% od svoje penzije da bi se isplatile niske zarađene; najniže i zajamčene penzije u prihvatljivoj vrijednosti- kolektivna solidarnost.

v     Pored te sume, redovnim penzionerima se kršenjem Zakona umanjuju penzije, bez njihove suglasnosti u ime dodatne-prekomjerne solidarnosti, za dodatno nezakonito povećanje najniže i zajamčene penzije od 35% do 65%

v     Potrebna sredstva za povećanje visine tih socijalnih penzija po zakonu su mogla biti izdvojena iz Budžeta F. BiH, ali nikako nisu smjela (isplaćena su) iz Fonda PIO/MIO. Ovo je potvrdio i Ustavni sud i Ombudsmeni.

d)                Po članu 72 Zakona o PIO/MIO:

·        Najniža penzija treba biti 60% od prosječne ( 40% manja od prosječne ), a isplaćena je u iznosu 91 % od prosječne, to jest isplaćena je za 65%, ili za 122,07 KM više od zakonom propisane i iznosi 326,17 KM.                                                                                              

·        Zajamčena penzija treba biti 80% od prosječne (20% manja od prosječne), a isplaćena je 21,33% veća od prosječne, to jest  za 65% ili za 171 KM više od zakonom propisane i iznosi 434,90 KM.   

3 Rješavanje ne uvezanog radnog staža u F.BiH

·        25.000 penzionera ne može u penziju dok im se ne uplati 452 miliona KM za što se očekuje podrška svjetske banke.       

·        Većina tih novih penzionera su radnici sa veoma malim zarađenim penzijama od kojih veliki broj sa zarađenom penzijom ispod 100 KM.                                  

·        Za ovih novih 25.000 penzionera država uplaćuje samo doprinos na minimalnu neto plaću pa su i zarađene penzije po tom osnovu oko ili ispod 50 KM.                Većina tih penzionera prima socijalne penzije od 327 KM ili od 435 KM.                                      Razliku od zarađenih do isplaćenih penzija trebali bi plaćati svi iz budžeta.               Kako se plaća iz penzionog fonda oštećeni su samo penzioneri koji ne primaju socijalne i najviše penzije pa se i po ovom osnovu stvara neravnopravnost među penzionerima. ; kršenjem Zakona o PIO/MIO. Ustava i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.                                     

4  Odnosi  između prosječnih : plaća, primanja i penzija

Udio plaća u budžetima izuzetno je visok, a sa ostalim primanjima ekstremno visok.  Razlika prosječne plaće u javnoj administraciji i realnom sektoru zabrinjavajuće je visoka u korist javne administracije i iznosi 57%. Ekstremno je najviša u Evropi . 

1.      Kod privatnih poslodavaca prosjek plaća od neto zarade je dosta nizak i primanja su od 450 do 650 KM, i za duplo su niža od prosječnih plaća budžetskih korisnika.

2.      Zbog ekstremno visokih primanja u javnom sektoru prosječne plaće u zadnjih pet godina u F.BiH kreću se od 820 do 850 KM

5  Prosječne penzije redovnih penzionera isplaćene su od 328 do 366 KM

1.      Prosječna  plata zaposlenika veća je od 2,5 do 2,32 puta ili 150% do 132%, a dodamo li tome i visinu toplog obroka 195 KM i regresa od 33 KM mjesečno odnos prosječnih primanja zaposlenika veći je za 220 KM ili za 67%          do 295 KM ili za 81% od prosječnih primanja redovnih penzionera.

2.      Prva penzija danas po članu 50. Zakona o PIO/MIO ne može biti veća od 75% ostvarenog penzijskog osnova uvećanog za koeficijent po stavu 4. čija je visina u rasponu od 1,0801 do 0,9917.                                                                                                                Za 2016 godinu stav 4. iznosi 0,9978 pa  penzionirani 2016 godine prima od izračunate najpovoljnije osnovice (plate) umanjenu penziju za 0,75 x 0,9978 = 74,84. Prema tome po zakonu danas je plaća veća od penzije za 1,34 ili za 34%, a prema primanjima za 2,92 puta ili za 192% 

6  Krajem 2015 godine umjesto PDV-a smanjuje se doprinos za zaposlenike u: rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće. Kako zbog niskih primanja (plata) veliki dio tih zaposlenika ima zarađenu penziju od 50 do 100 KM, a isplaćuje im se 326,17 ili 434,90 KM (razlika nezakonito iz penzionog fonda) oštećeni su i po ovom osnovu „ostali“ penzioneri.  

v     Zašto se umjesto doprinosa nije smanjio PDV?

7. Nedavna izmjena plaćanja doprinosa na topli obrok ( sa 2% na 1% veće vrijednosti od prosječne plaće, te doprinosa na 50% regresa) naišla je na oštro protivljenje ne samo poslodavaca nego čak i zaposlenika. Traži se da se to ne primjenjuje dok se ne smanji doprinos.

·    Prosječna ispaćena vrijednost toplog obroka je dnevno od 9 do 8,4 KM, a od prosječne plate (820 do 850 KM).  2% je (16,4 do 17 KM), dok je 1% (8,2 do 8,5 KM), pa se u prosjeku na topli obrok  na vrlo male iznose (nakon izmjene) plaća doprinos. Jasno je da prosjek ne isključuje isplate i veće i manje od prosjeka pa će biti povećane penzije (što je opravdano) i poslodavcima troškovi poslovanja koje bi trebalo smanjiti

v     Regres mjesečno iznosi u prosjeku 33 KM, pa doprinos na 16,5 KM povećava penzije

v     Predlagano povećanje stope doprinosa za 1,5% na teret obveznika doprinosa i ukidanje uplate doprinosa na teret poslodavca smanjuje dodatno penzije za oko 7% što je neusporedivo veće od neznatnog (dobro došlog) povećanja penzija oporezivanjem za doprinos do sada nedovoljno ili nikako oporezovanih primanja po članu 43 Zakona o PIO/MIO F.BiH.

 

8        Redovnim penzionerima, iz grupe „ostali“ od 2007 godine do danas isplaćene penzije nezakonito su godišnje smanjivane od 18% do 73% (da bi se tim sredstvima umjesto sredstvima iz budžeta povećale socijalne penzije i izbjegao socijalni bunt) što je smanjilo prosječne vrijednosti penzija svih redovnih penzionera ispod granice ekstremnog siromaštva (265,83 KM u 2007. do 364,74 KM u 09.2016 godine).

v     Zato je prosječna penzija svih redovnih penzionera  (njihova ukupna primanja) manja od primanja zaposlenika sa najnižom neto platom za 270,26 KM ili za 74%. Toliko je trebala biti manja od prosječnih plata.

v     Redovni „ostali“ penzioneri;  koji su svojim radom izgradili sve ovo što i danas svi koristimo,  svojim radom;  od zaostale, ne razvijene agrarne doveli državu u status industrijski dobro razvijene, daleko su najviše oštećeni u F.BiH. Smanjenjem njihovih penzija došlo je do smanjenja prosječnih penzija svih redovnih penzionera ispod granice ekstremnog siromaštva tako da 300.600 od 374.400 redovnih penzionera u septembru 2016 godine ima socijalnu zajamčenu ili od nje manju penziju.

9        Nacrt-om novog zakona „ostalim“ penzioniranim po novom Zakonu o PIO neće se penzija umanjivati za zakonito umanjenje od 16% do 17% i nezakonito od 65% pa će za približno te iznose biti veća od penzija „ ostalih“ penzioniranih po danas važećem zakonu.

v     Je li to još jedan apsurd po kome po istom Zakonu o PIO/MIO (ako se usvoji Nacrt zakona) ista kategorija penzionera prima u tolikoj mjeri različite visine penzija ?

v     Je li to proklamirana i najavljivana ravnopravnost i pravičnost?

10     Sa porastom stanovnika koji ovise o penzijama:

·        Vlast, poslodavci, bez bilo kakvog otpora zaposlenika vrše pritisak da se što manje iz BDPa izdvaja za penzioni sistem. Pri tome zaboravljaju da sadašnje generacije nisu izgradile gotovo ni jedno vrijednije dobro, već “grickaju” ono što im je ostavila generacija koju doživljavaju kao teret.Gdje su u pregovorima penzioneri ?

·        Umjesto da se reorganizuje javni sektor kako bi se tim uštedama rasteretio radni sektor: (U javnom sektoru; smanjuje broj zaposlenih, smanje ili ukinu razni dodaci i primanja, odredi za: svaku oblast, službu, sektor, jedinicu maksimalan mjesečni iznos sredstava koji se može isplatiti-- iz kojeg se uspješniji  mogu stimulisti, ali za to ukupno povećanje moraju se smaniti primanja manje uspješnim) nastoji se na sve načine zadržati postojeće stanje u javnom sektoru i firmama u državnom vlasništvu, a izlaz se traži u smanjenju doprinosa  -penzija najugroženije populacije u Federaciji.

v  Član 138. – Novog Zakona o PIO/MIO propisuje da se dostignuti nivo penzija neće dirati, odnosno da će se korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji su ta prava ostvarili po propisima koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog zakona, ista obezbjeđivati u dostignutom nivou, kao i da će se ta prava usklađivati sa odredbama ovog zakona, t.j. sa troškovima života što znači da će im se naprijed opisana  kršenja zakona nastaviti što će mjesečno i nadalje povećavati deficit fonda.

v  Kako će se za penzionere obračunate po Nacrtu zakona:

·       Razlike od zaređene  do najniže i zajamčene (zakonita od 16,5% do 17,5% i protu zakonita od 65% koje su za socijalne penzije po postojećem zakonu plaćane iz penzionog fonda) po Nacrtu zakona za socijalne penzije plaćat će se iz budžeta čak i za penzionere sa 15 godina staža  što će znatno povećati sredstva koja će se koristiti iz budžeta za isplatu penzija.

·       Kako će se i povlaštene penzije plaćati iz budžeta i to će povećati potrebna sredstva koja će se koristiti iz budžeta za isplatu penzija..

·       Prihod od smanjenog doprinosa znatno je manji od povećanja prihoda uvođenjem  ili povećanjem doprinosa na dodatna primanja (topli obrok ,regres……) što će  znatno povećati potrebna sredstva  budžeta za isplatu penzija.

·       Ako se penzije nisu mogle: povećavati, na vrijeme isplaćivati bez zaduživanja i stalnog povećanja deficita; kako će se to stanje promijeniti na bolje kada će se ubuduće za isplate penzija iz budžeta morati izdvajati znatno veća sredstva za :

o      „Ostale“ penzionirane po novom Nacrtu Zakona veće za c.ca (16,5%+65%)=80% od onih po ranijem Zakonu-(sadašnjem) ?

o      Socijalne i povlaštene koje se po Nacrtu zakona sad plaćaju iz budžeta? i

o      Manje uplaćeni doprinos, a samim tim i smanjeni iznos sredstava za isplatu penzija ?  

Da se zadržimo samo na ovome (a ima toga još podosta što stvara razlike neravnopravnost među grupama i unutar istih grupa penzionera).                                                                      Imajući u vidu da oni koji su zaduženi da ovo riješe u duhu domaćih i međunarodnih zakona i normativa uporno nastoje na zadržavanju prava koje su sami sebi pribavili na račun onih koji se do sada iz neznanja tome nisu protivili za očekivati je veliki broj grupnih i pojedinačnih tužbi sudu u Strazburu.                                                                                                                    Pri tome predlagači novog zakona trebali bi znati da će za nove penzionere kojima nisu uplaćeni doprinosi uplaćujući doprinos na minimalnu platu po novom zakonu morati iz budžeta plaćati razlike do minimalne i zajamčene penzije (prije iz penzionog fonda).               Za naše prilike dobar postojeći Zakon o PIO/MIO čijom se ispravnom primjenom ne krši Ustav i Konvencija o ravnopravnosti građana, a koji  uz brojna kršenja članova krivičnog zakona za postojeće penzionere, usvajanjem Nacrta pretvara se u Zakon kojim se krši član 177 KZ F. BiH.

Mislim da je bolje ovaj problem riješiti na način koji sam u brojnim primjedbama predlagao rukovodstvu Saveza udruženja udruga penzionera, nadležnom ministarstvu i u brojnim postovima nego da se to rješava na sudu u Strazburu.

NAPOMENA:

Najnovije saopćenje nadležnog Ministra: da će novi Nacrt zakona o PIO/MIO stupiti na snagu 01.01.2017 godine, da će potrebni pod zakonski akti za njegovu primjenu biti urađeni do 01.07.2017 godine te da se do dvije godine neće uvesti trezorska isplata penzija(do izbora nove vlasti) zaista bi nas morala zabrinuti i prisiliti na aktiviranje zamrznutih protesta. Koliko će se do tada isplatiti nezakonito iz penzionog fonda umjesto iz budžeta ? Koliki će do tada biti ukupni dug fonda PIO, kolike penzije i koliko će kasniti (ni 7-mog u mjesecu nije isplaćena zadnja penzija) i koliko će se naših sredstava nezakonito odliti u budžet ?

Napomene: Dopisano -bez komentara

1.     Strategijom reforme penzijskog sistema u Federaciji, koja je usvojena na Parlamentu Federacije (na Predstavničkom domu 11. i 12. oktobra 2013. godine, a na Domu naroda 06. februara 2014. godine),                       utvrđeni su novi pravci reforme penzijskog sistema u Federaciji, a na osnovu čega je interresorna Radna grupa za izradu teksta Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, sačinila ovaj tekst Prednacrta zakona

v      Procjena je da neće biti potrebna dodatna finansijska sredstva iznad prihoda od doprinosa za penzijsko osiguranje i obaveznih transfera po osnovi posebnih propisa.

v      U tom smislu ističemo da se do petog tekućeg mjeseca ubere iznos od cca 150 miliona KM od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, uz napomenu da na navedeni iznos ide i redovna tranša za povoljnije penzionisanje u iznosu od c.ca 19 miliona KM.

·         U oktobru 2003 godine za redovne penzije je isplaćeno 122.953.872,89 KM. To je manje od 150 miliona KM. Da su se u tom mjesecu razlike za socijalne (41,25 miliona KM) isplatile iz budžeta prosječna penzija ne bi iznosila 340,36 KM i bila bi za

·         za 33,55%  veća i iznosila bi 454,54 KM.

·         U februaru 214 za redovne penzije je isplaćeno 127.600.881 KM. To je manje od 150 miliona KM. Da su se u tom mjesecu razlike za socijalne (43,3 miliona KM) isplatile iz budžeta (po Zakonu su morale) prosječna penzija ne bi iznosila 365,59 KM i bila bi za 33,93%  veća i iznosila bi 489,65 KM

 

<p style="TEXT-INDENT: -18pt; MARGIN: 0cm 0c
03.12.2016.

ZABRANJENI FORUM PETI NASTAVAK

ZABRANJENI FORUM    PETI NASTAVAK

  1. Rad je vrijednost koja se na tržištu ostvaruje. Dio toga rada odvojen i povjeren državi, (kod nas F. BiH) kao doprinos za sigurnu starost, uz njenu garanciju da će ga kroz penziju vraćati kroz realnu i održivu vrijednost je svugdje u svijetu vlasništvo- lična imovina penzionera/ umirovljenika koja im se kroz penziju/mirovinu vraća i nema niko pravo da je oduzima, ili smanjuje dajući je nezakonito nekom drugom.
  2. Svi: zakoni, uredbe, odluke ustavnog suda, mišljenje ombudsmena , monetarnog fonda su da se ne mogu iz penzionog fonda financirati socijalne penzije, a ni povlašteni penzioneri dok po Zakonu o PIO/MIO ne steknu status penzionera.
  3. Krivičnim djelom po članu 383. i 340 „zloupotreba položaja i ovlaštenja“.

v   Samo za tri (3) mjeseca (u januarima : 2007. , 2008, i 2009 godine)  od 2006 godine do danas (za 166 mjeseci) od srednjeg sloja penzionera protu zakonito je oteto preko 4.300 miliona KM i za taj ukupni iznos su im smanjene penzije –  radom stečena imovina.

v   Kašnjenjem penzija dok se iz tekućeg mjeseca prikupi potreban iznos sredstava da se ni jednoj grupi penzionera ne umanjuje penzija (po zakonu samo se ne smanjuje najniža- socijalna penzija).

·       Sa najnižom penzijom od 325 KM trebalo je preživjeti preko 30 pa i 50 dana.

·       Koristeći sredstva iz tekućeg mjeseca za isplatu penzija prethodnog mjeseca stvarao se sve veći deficit u penzionom fondu i došlo je do stanja u kom smo.

  1. Sredstvima uzetim protu zakonito iz penzionog fonda (od srednjeg sloja penzionera- „ostalih“), umjesto da su po Zakonu uzeta iz budžeta, spriječen je socijalni bunt penzionera sa najnižim i povlaštenim penzijama. Budžet je nezakonito povećan za bespovratnih 4.300 miliona KM.
  2. O nezakonitom oduzimanju 180.971.969 KM izjasnio se sud, ali i Parlament F. BiH donošenjem Zakona o vračanju tih nezakonito oduzetih sredstava penzionerima. To nije uticalo na Vladu F. BiH da neovlašteno i nezakonito donese Zaključak broj 822 po kome protu zakonito od 2010 godine do danas iz penzionog fonda, u određenom obimu, mjesečno protu zakonito plaća povlaštene penzionere.

APSURDI                                                                                                                                             Navodim samo neke nastale opisanim kršenjem zakona i Ustava BiH

1.    Zajamčena (socijalna) penzija 434,90 KM je veća za 108,73 KM, ili za 33,33% od najniže 326,17 KM.

Do navršenih 72 godine života (prosjek života u BiH)

·        Penzioner sa zajamčenom penzijom primi 204 mjesečne penzije ili 88.720 KM.

·        Penzioner sa najnižom penzijom primi 84 mjesečne penzije ili 27.398 KM, odnosno primi 61.322 KM manje, ali primi i 120 mjesečnih plata manje.

·        Je li opravdano bar sa tog aspekta uvođenje kategorije zajamčene penzije?, jer:

o       Najnižu penziju može imati i VŠ, KV ili SSS penzioner koji je u penzioni fond uložio i do 50% sredstava  više od onog sa zajamčenom penzijom. 

      Zbog toga bi trebalo ponovo provjeriti zahtjeve: 

v      Da se kategorija zajamčene penzije briše iz Zakona o PIO/MIO koji i sada članom 51. stav 3. i stav 4. zajamčenu ne tretira kao socijalnu.                                                  Penzioner sa punom starosnom penzijom (danas sa zajamčenom)  primio bi do navršenih 72 godine života 66.539 KM što je više od onog sa najnižom za 66.539 KM -27.398 KM= 39.141 KM. Uz to primi i do 20 svojih zarađenih plaća (što je pravičniji odnos od današnjeg 81.322 KM i 120 mjesečnih plata) između tih penzionera..

2..  Socijalne (najniža i zajamčena) penzije isplaćene su za  65% veće od  zakonom određenih (koliko su se po zakonu mogle isplatiti).                                                                                                                                                                Ta razlika u novcu nije isplaćena iz budžeta  (kako to zakon nalaže), nego iz fonda PIO/MIO, pa su za ukupni iznos te razlike oštećeni „ostali“ penzioneri od kojih nije

nitko tražio suglasnost da im se zarađena penzija u tolikom iznosu i tolikom vremenskom razdoblju za te namjere oduzima, niti ih je obavijestio da to nije zakonito nego lično dobrovoljno smanjenje penzije, za povećanje niskih socijalnih penzija.                               

Da li bi, da ga je netko informirao;

a)                VŠ, ili VKV zaposlenik (sa 40 godina staža) koji danas prima penziju u visini od 435 KM dobrovoljno pristao na smanjenje svoje penzije za 65%, ili za 234 KM, a ako se tome dodaju i ostala kršenja članova: 50. i 51. Zakona o PIO i nezakonitih isplata za povlaštene, da mu se ukupno umanjuje penzija za 404 KM?                                                        

                  Konstatirajmo:

v     Redovni penzioner VŠ, ili VKV penzioniran 2003 godine, kome bi da nema kršenja zakona penzija iznosila 839 KM zbog kršenja zakona prima danas 435 KM kao i : NSS, SSS, NK, PK i KV zaposlenik od kojih je i do 2,5 puta više uložio u Fond PIO/MIO.  Pored toga do 72 godine života (zbog šest godina kraćeg školovanja) zaposlenik NSS sa 435 KM primi 72 x 435 KM = 31.320 KM više od VŠ sa 435 KM

v     VSS zaposlenik (sa 40 godina staža) koji danas prima penziju u visini od 772 KM dobrovoljno pristao na smanjenje svoje penzije za 65%, ili za 502 KM, a ako se tome dodaju i ostala kršenja članova: 50. i 51. Zakona o PIO i nezakonitih isplata za povlaštene, da mu se ukupno umanjuje penzija za 710 KM i da do 72 godine života primi manje 5.340 KM od NSS mada je u fond PIO/MIO uplatio 4 do 5 puta više sredstava od NSS zaposlenika  sa zajamčenom penzijom ? 

b)                Zaposlenik NSS koji je dobrovoljno 40 godina uplaćivao doprinos na minimalac:

·        Ima danas zajamčenu penziju od 434,90 KM, koja je skoro duplo veća od prijavljene zarade na koju je plaćao doprinos .          

·        Razlika od zarađene do socijalne – zajamčene isplaćuje se od sredstava nezakonito oduzetih od redovnih penzionera koji ne primaju socijalne penzije. Ovaj penzioner  od stvarne zarade je sagradio: zgradu na moru i planini, ima dva trosobna stana u gradu, apartman na planini i izdaje vlastiti poslovni prostor .

v     Nije li apsurd da prima socijalnu penziju i da se zbog toga penzionerima koji ne primaju socijalne penzije, a neusporedivo su u lošijem materijalnom položaju:

o       Svaki mjesec umanjuje i do 90% penzija da bi se od tih sredstava isplatila socijalna penzija puno bogatijem analiziranom penzioneru.

v     Žalosno da je samo staž mjerilo socijalnog stanja primaoca socijalne penzije.       Ne uzima se u obzir ono što je najvažnije socijalno stanje penzionera. 

c)                 Nisu li i ovo apsurdi čiji uzrok  su, uglavnom, kršenja Zakona o PIO/MIO:  

v     Prema članu 72 Zakona, redovni penzioneri izdvajaju 16,5% do 17,5% od svoje penzije da bi se isplatile niske zarađene; najniže i zajamčene penzije u prihvatljivoj vrijednosti- kolektivna solidarnost.

v     Pored te sume, redovnim penzionerima se kršenjem Zakona umanjuju penzije, bez njihove suglasnosti u ime dodatne-prekomjerne solidarnosti, za dodatno nezakonito povećanje najniže i zajamčene penzije od 35% do 65%

v     Potrebna sredstva za povećanje visine tih socijalnih penzija po zakonu su mogla biti izdvojena iz Budžeta F. BiH, ali nikako nisu smjela (isplaćena su) iz Fonda PIO/MIO. Ovo je potvrdio i Ustavni sud i Ombudsmeni.

d)                Po članu 72 Zakona o PIO/MIO:

·        Najniža penzija treba biti 60% od prosječne ( 40% manja od prosječne ), a isplaćena je u iznosu 91 % od prosječne, to jest isplaćena je za 65%, ili za 122,07 KM više od zakonom propisane i iznosi 326,17 KM.                                                                                               

·        Zajamčena penzija treba biti 80% od prosječne (20% manja od prosječne), a isplaćena je 21,33% veća od prosječne, to jest  za 65% ili za 171 KM više od zakonom propisane i iznosi 434,90 KM.   

3 Rješavanje ne uvezanog radnog staža u F.BiH

·        25.000 penzionera ne može u penziju dok im se ne uplati 452 miliona KM za što se očekuje podrška svjetske banke.       

·        Većina tih novih penzionera su radnici sa veoma malim zarađenim penzijama od kojih veliki broj sa zarađenom penzijom ispod 5o KM.                                  

·        Za ovih novih 25.000 penzionera država uplaćuje samo doprinos na minimalnu neto plaću pa su i zarađene penzije po tom osnovu oko ili ispod 50 KM.                Većina tih penzionera prima socijalne penzije od 327 KM ili od 435 KM.                                      Razliku od zarađenih do isplaćenih penzija trebali bi plaćati svi iz budžeta.               Kako se plaća iz penzionog fonda oštećeni su samo penzioneri koji ne primaju socijalne i najviše penzije pa se i po ovom osnovu stvara neravnopravnost među penzionerima. ; kršenjem Zakona o PIO/MIO. Ustava i Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.                                     

4  Odnosi  između prosječnih : plaća, primanja i penzija

Udio plaća u budžetima izuzetno je visok, a sa ostalim primanjima ekstremno visok.  Razlika prosječne plaće u javnoj administraciji i realnom sektoru zabrinjavajuće je visoka u korist javne administracije i iznosi 57%. Ekstremno je najviša u Evropi . 

·        Kod privatnih poslodavaca prosjek plaća od neto zarade je dosta nizak i primanja su od 450 do 650 KM, i za duplo su niža od prosječnih plaća budžetskih korisnika.

·        Zbog ekstremno visokih primanja u javnom sektoru prosječne plaće u zadnjih pet godina u F.BiH kreću se od 820 do 850 KM

5  Prosječne penzije redovnih penzionera kreću se od 328 do 366 KM

·        Prosječna  plata zaposlenika veća je od 2,5 do 2,32 puta ili 150% do 132%, a dodamo li tome i visinu toplog obroka 195 KM i regresa od 33 KM mjesečno odnos prosječnih primanja zaposlenika veći je za 220 KM ili za 67%    do 295 KM ili za 81% od prosječnih primanja redovnih penzionera.

·        Prva penzija danas po članu 50. Zakona o PIO/MIO ne može biti veća od 75% ostvarenog penzijskog osnova uvećanog za koeficijent po stavu 4. čija je visina od 1,0801 do 0,9917.                                                                                                                Za 2016 godinu stav 4. iznosi 0,9978 pa  penzionirani 2016 godine prima umanjenu penziju za 0,75 x 0,9978 = 74,84 prema tome po zakonu danas je plaća veća od penzije za 1,34 ili za 34%, a prema primanjima za 2,92 puta ili za 192% 

6  Krajem 2015 godine umjesto PDV-a smanjuje se doprinos za zaposlenike u: rudnicima uglja, tekstilnoj, kožnoj i industriji obuće i nisko akumulacijskim djelatnostima tradicionalnih esnafskih zanata kojima se isplaćuje mjesečna plaća u visini do 60% prosječne mjesečne neto-plaće. Kako zbog niskih primanja (plata) veliki dio tih zaposlenika ima zarađenu penziju od 50 do 100 KM a isplaćuje im se 326,17 do 434,90 KM (razlika nezakonito iz penzionog fonda) oštećeni su i po ovom osnovu „ostali“ penzioneri.   

v     Zašto se umjesto doprinosa nije smanjio PDV?

7.  Nedavna izmjena plaćanja doprinosa na topli obrok ( sa 2% na 1% veće vrijednosti od prosječne plaće, te doprinosa na 50% regresa) naišla je na oštro protivljenje ne samo poslodavaca nego čak i zaposlenika. Traži se da se to ne primjenjuje dok se ne smanji doprinos.

·    Prosječna ispaćena vrijednost toplog obroka je dnevno od 10 do 8,4 KM, a od prosječne plate (820 do 850 KM) 2% je (16,4 do 17 KM), dok je 1% (8,2 do 8,5 KM), pa se u prosjeku na topli obrok  na vrlo male iznose (nakon izmjene) plaća doprinos. Jasno je da prosjek ne isključuje isplate i veće i manje od prosjeka pa će biti povećane penzije (što je opravdano) i poslodavcima troškovi poslovanja koje bi trebalo smanjiti

v     Regres mjesečno iznosi u prosjeku 33 KM, pa doprinos na 16,5 KM povećava penzije

v     Predlagano povećanje stope doprinosa za 1,5% na teret obveznika doprinosa i ukidanje uplate doprinosa na teret poslodavca smanjuje dodatno penzije za oko 7% što je neusporedivo veće od neznatnog (dobro došlog) povećanja penzija oporezivanjem za doprinos do sada nedovoljno ili nikako oporezovanih primanja po članu 43 Zakona o PIO/MIO F.BiH.

 

8        Redovnim penzionerima, iz grupe „ostali“ od 2007 godine do danas isplaćene penzije nezakonito su godišnje smanjivane od 18% do 73% (da bi se tim sredstvima umjesto sredstvima iz budžeta povećale socijalne penzije i izbjegao socijalni bunt) što je smanjilo prosječne vrijednosti penzija svih redovnih penzionera ispod granice ekstremnog siromaštva (265,83 KM u 2007. do 364,74 KM u 09.2016 godine).

v     Zato je prosječna penzija svih redovnih penzionera  (njihova ukupna primanja) manja od primanja zaposlenika sa najnižom neto platom za 270,26 KM ili za 74%.

v     Redovni „ostali“ penzioneri;  koji su svojim radom izgradili sve ovo što i danas svi koristimo,  svojim radom;  od zaostale, ne razvijene agrarne doveli državu u status industrijski dobro razvijene, daleko su najviše oštećeni u F.BiH. Smanjenjem njihovih penzija došlo je do smanjenja prosječnih penzija svih redovnih penzionera ispod granice ekstremnog siromaštva tako da 300.600 od 374.400 redovnih penzionera u septembru 2016 godine ima socijalnu zajamčenu ili od nje manju penziju.

9        Primjenom Nacrta novog zakona „ostalim“ penzioniranim po novom zakonu neće se penzija umanjivati za zakonito umanjenje od 16% do 17% i nezakonito od 65% pa će za približno te iznose biti veća od penzija „ ostalih“ penzioniranih po danas važećem zakonu.

v     Je li to još jedan apsurd po kome po istom Zakonu o PIO/MIO (ako se usvoji Nacrt zakona) ista kategorija penzionera prima u tolikoj mjeri različite visine penzija ?

v     Je li to proklamirana i najavljivana ravnopravnost i pravičnost?

10     Sa porastom stanovnika koji ovise o penzijama:

·        Vlast, poslodavci, bez bilo kakvog otpora zaposlenika vrše pritisak da se što manje iz BDPa izdvaja za penzioni sistem. Pri tome zaboravljaju da sadašnje generacije nisu izgradile gotovo ni jedno vrijednije dobro, već “grickaju” ono što im je ostavila generacija koju doživljavaju kao teret,kako neko izjavi.

·        Umjesto da se reorganizuje javni sektor kako bi se tim uštedama rasteretio radni sektor: (U javnom sektoru; smanjuje broj zaposlenih, smanje ili ukinu razni dodaci i primanja, odredi za: svaku oblast, službu, sektor, jedinicu maksimalan mjesečni iznos sredstava koji se može isplatiti-- iz kojeg se uspješniji  mogu stimulisti, ali za to ukupno povećanje moraju se smaniti primanja manje uspješnim) nastoji se na sve načine zadržati postojeće stanje a izlaz se traži u smanjenju doprinosa  -penzija najugroženije populacije u Federaciji.

·         Znamo za proteklih 20 godina gdje nas je dovela politika koja daje prednost podobnim (koji će sve učinit, kršeći i zakone koje su donijeli da ostanu na vlasti na veoma dobro plaćenim radnim mjestima kako bi  povećavali lično bogatstvo) nad stručnim dokazanim uspješnim, mlađim i sposobnim kadrovima . Gdje će nas takva politika dovesti nije teško predvidjeti.

·        Neshvatljivo je da za sva ova: krivična djela, kršenja domaćih i međunarodnih zakona (kada su u pitanju redovni penzioneri u vrijednosti preko 4 milijarde), Zakona o PIO/MIO, Ustava BiH, Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nije nitko ni na koji način sankcioniran.

11             Drugi put ću o; zdravstvu o tome da li penzioneri bolje žive i zašto; u Kantonu  Sarajevo ili u Kantonu SB/ŽSB i što je veoma bitno šta donosi novi Zakon o PIO/MIO u odnosu na postojeći. Za sada ću se zadržati na par konstatacija:

v  Član 138. – Novog Zakona o PIO/MIO propisuje da se dostignuti nivo penzija neće dirati, odnosno da će se korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja koji su ta prava ostvarili po propisima koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovog zakona, ista obezbjeđivati u dostignutom nivou, kao i da će se ta prava usklađivati sa odredbama ovog zakona, tj. sa troškovima života što znači da će im se naprijed opisana  kršenja zakona nastaviti što će mjesečno povećavati deficit fonda.

v  Kako će se za penzionere obračunate po Nacrtu zakona:

·       Razlike od zaređene  do najniže i zajamčene (zakonita od 16,5% do 17,5% i protu zakonita od 65% koje su za iste penzionere po postojećem zakonu plaćane iz penzionog fonda) po Nacrtu zakona ovim penzionerima „ostalim“ plaćat će se iz budžeta čak i za penzionere sa 15 godina staža  što će znatno povećati sredstva za isplatu penzija.

·       Kako će se i povlaštene penzije plaćati iz budžeta i to će povećati potrebna sredstva.

·       Prihod od smanjenog doprinosa znatno je manji od povećanja prihoda uvođenjem  ili povećanjem doprinosa na dodatna primanja (topli obrok ,regres……) što će  znatno povećati potrebna sredstva za isplatu penzija.

·       Ako se to nije moglo na ovaj način efikasno riješiti za tolike godine kada je za njegovo rješenje nedostajalo 5 do 10 puta manje sredstava kako neko misli da se to sada može na taj način (kako se uporno pokušava) riješiti.

Da se zadržimo samo na ovome (a ima toga još podosta). Imajući u vidu da oni koji su zaduženi da ovo riješe u duhu domaćih i međunarodnih zakona i normativa, uporno nastoje na zadržavanju prava koje su sami sebi pribavili na račun onih koji se iz neznanja tome ne protive ne vidim da se ovi problemi mogu riješiti. Pri tome za naše prilike dobar Zakon o PIO/MIO čijom se ispravom primjenom ne krši Ustav i Konvencija o ravnopravnosti građana, uz brojna kršenja članova krivičnog zakona, pretvaraju u Zakon kojim se krši član 171 KZ F. BiH.

Mislim da je bolje ovaj problem riješiti na način koji sam u brojnim primjedbama predlagao rukovodstvu Saveza udruženja udruga penzionera/ umirovljenika, nadležnom ministarstvu i u brojnim postovima nego da se to rješava na sudu u Strazburu.

29.11.2016.

Zabranjeni forum ČETVRTI NASTAVAK

 

Zabranjeni forum   ČETVRTI NASTAVAK

3.  Navodim samo par konstatacija iz godišnjih revizija finansijskih izvještaja FZ PIO/MIO koji se ponavljaju iz godine u godinu.

Procijenite i na osnovu ovih izvještaja da li se  i kako primjenjuje član 51. i kakve su posljedice zbog takve primjene Zakona o PIO/MIO.

Citiram:

a)      Već duže vrijeme se ukazuje da nedosljedna primjena člana 51. Zakona o PIO značajno utiče na financijski rezultat Federalnog zavoda, kao i osiguranje likvidnosti i redovnu isplatu penzija, a ne principijelna primjena navedenog člana Zakona se nastavlja, što je ugrozilo likvidnost i poslovanje Federalnog zavoda.

b)      Izkazani višak rashoda nad prihodima je najvećim dijelom nastao iz razloga što je u 2015. godini vršen obračun i isplata penzija utvrđenih po Zakonu o PIO, po isplatnom koeficijentu od 1,816 koji nije utvrđen na osnovu raspoloživih sredstava za isplatu penzija u skladu sa članom 51. Zakona o PIO

Negativno mišljenje

c)      Federalni zavod nije postupio po preporukama, koje se odnose na:  dosljednu primjenu člana 51. Zakona o PIO kod utvrđivanja isplatnog koeficijenta za obračun i isplatu penzija po Zakonu o PIO, te propisivanje procedure za primjenu člana 51. Zakona o PIO;

d)      Sredstva za poslovanje Federalnog zavoda se najvećim dijelom ostvaruju od uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (Zakon o PIO) i Zakonom o doprinosima.

e)      PIO MIO je u 2010 godini ostvario višak prihoda od 42.120.120 KM (Mada je iz svog fonda umjesto iz budžeta isplatio 465 miliona KM  za socijalne penzije-moja napomena)

f)        PIO/ MIO je 01.11.2011 godine ostao bez rezervnog fonda do 10% planiranog godišnjeg prihoda (Nezakonito i nenamjenski potrošena sredstva za povlaštene i socijalne penzije koja se plaćaju iz budžeta –moja napomena)

4       Kršenje člana 3. Zakona o PIO/MIO

 

                  U članu 3. Zakona o PIO/MIO stoji da su prava iz PIO/MIO:

a)      Neotuđiva,----ne mogu se oduzeti,----ne mogu se smanjiti ;                     Nezakonito se  svaki mjesec penzionerima sa : najnižom, zajamčenom i najvišom penzijom  isplaćuju kršenjem zakona povećane  penzije tako što se sredstva za ta povećanja svaki mjesec umanjuju  nezakonito „ostalim“ penzionerima, bez njihovog znanja i suglasnosti, umjesto da se ta sredstva kao solidarna isplaćuju iz budžeta kako to domaći i međunarodni zakoni propisuju:   

·        u 2007 godini za 10,5 miliona KM (35%), da bi se za taj iznos mjesečno u KM nezakonito smanjile „ostale“ ( penzije koje nisu : najniže, zajamčene i najviše).

·         u 2008 godini za 17,2 miliona KM (53%), da bi se za taj iznos mjesečno u KM nezakonito smanjile „ostale“ penzije ,

·        u 2009 godini za 37,5 miliona KM (65%) i svaki mjesec do danas za 65%, da bi se za taj iznos nezakonito smanjile „ostale“ penzije ,KRIVIČNO DJELO

b)     Lična,----materijalna..  

c)     Ne mogu se prenositi na druga lica,   ne mogu se ograničiti

d)     Ne mogu zastarjeti.

5.    Zbog toga je gospodin Ivan Rogić  zamjenik direktora PIO/MIO 08.11.2016 godine dao sljedeću izjavu (Jer se iz fonda PIO/MIO umjesto iz budžeta nezakonito isplaćuju velike razlike za socijalne i povlaštene penzije- moja napomena).

·       “Trenutno smo u akumuliranom gubitku većem od 212 miliona KM. Kreditno smo zaduženi radi isplate penzija, posudili smo novac od Pošte, dok smo prije samo četiri godine imali Zavod koji je bio u plusu i pozitivno poslovao”, rekao je Rogić za “Večernji list”.                                                   

On je dodao da kredit koji je Zavod uzeo od poslovnih banaka, u iznosu od skoro 64 miliona KM, nije riješio problem, nego je samo skratio rokove isplata

Naravno, mi moramo taj kredit vratiti do kraja godine i imaćemo sigurno i dalje finansijskih problema”, istakao je zamjenik direktora Federalnog zavoda.

On je napomenuo da Zavod svakog mjeseca od “BH Pošte” uzima 45 miliona KM za isplatu penzija i svakodnevno plaća kamatu, što mjesečno iznosi skoro 100.000 KM.

6.   Obrazloženje o financijskom stanju i potrebi dodatnih sredstava za primjenu Nacrta novog zakona o PIO/MIO u kojem se  iz budžeta finansiraju razlike za socijalne i povlaštene penzije sigurno najbolje znaju oni koji su od oktobra 2003 godine za visoke iznose novca uradili 4 Strategije i isto toliko Nacrta novog Zakona o PIO/MIO. Citiram šta u tom novom zakonu za koji se ne znam koji put najavljuje da stupa na snagu  prvog  januara ali ne i koje godine.

Ističemo da se do petog tekućeg mjeseca ubere iznos od c.ca 150 miliona KM od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, uz napomenu da na navedeni iznos ide i redovna tranša za povoljnije penzionisanje u iznosu od c.ca 19 miliona KM.

(Isplaćena penzija za redone penzionere u Oktobru 2016 godine iznosila je 136.284.871,31 KM što je manje od 150.000.000 KM- moja napomena)

Za provođenje penzijske reforme u Federaciji, odnosno ovog zakona, uz povoljne makroekonomske prilike procjena je da neće biti potrebna dodatna finansijska sredstva iznad prihoda od doprinosa za penzijsko osiguranje i obaveznih transfera po osnovi posebnih propisa.

7.     Rezime stanja izloženog po reviziji prikazan je sljedečom TABELOM
Da se sredstva prikazana kolonom 2 nisu plaćala nezakonitto za povećanje socijalnih penzija iz penzionog fonda nego po zakonu iz budžeta svi penzioneri su mogli imati penzije veće za procente u koloni broj
6.

 

Godina

Razlika sredstava za socijalne penzije po zakonu iz budžeta

Umjesto iz fonda PIO

Srednji sloj penzionera mogao je imati veće penzije godišnje

Prosječna penzija svih penzioner mogla je biti godišnje

U KM

U%

U KM

Veća u %

1

2

3

4

5

6

2010.

465.000.000 KM

507.120.120

44,44

450,76

37,5

2011.

480.000.000 KM

478.566.349

41,55

455,23

33,46

2012.

495.000.000 KM

446.191.050

40,00

456,49

33,80

2013.

495.000.000 KM

480.557.392

40,00

454,21

33,33

2014.

520.000.000 KM

477.131.988

38,11

478,37

33,00

2015.

520.000.000 KM

484.386.422

  37,57

477.17

32,00

Prosječna primanja redovnih penzionera da se radilo po zakonu (visina penzije kolona 5) :  

a)      Ni u jednoj od analiziranih godina nisu dostigla najniža primanja zaposlenika (najniža neto plata  398 KM + prosječni topli obrok 199 KM)  koja iznose 597 KM.

b)      Manja su od najnižih neto primanja zaposlenika za 146 KM ili 24% do 119 KM ili 20%.

c)      Isplaćena prosječna penzija (primanja) redovnih penzionera u jul-u 2016 godine su 365,64 KM i manja su od najnižih neto primanja zaposlenih 597 KM za 231 KM ili za 39%.

Napomena:

U najniža primanja zaposlenika uzeta je samo najniža neto plata i topli obrok. Nisu uzeta i ostala brojna primanja na koja se ne plaća doprinos po članu 43 Zakona o PIO/MIO.                                                                                                                                                Da su obračunata i ta primanja (koje penzioneri nemaju) najniža primanja zaposlenika 597 KM bila bi veća, a samim tim  i razlike (231 KM) u isplati najnižih primanja zaposlenika i prosječnih primanja redovnih penzionera


Stariji postovi

Superpenzioner
<< 12/2016 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

MOJI LINKOVI


BROJAČ POSJETA
259827

Powered by Blogger.ba