KRIMINALNO- SRAMOTNO
Uvodni dio
----Prosječna penzija redovnih penzionera 395,45 KM manja je od socijalne penzije 450,12 KM za 13,82%, a po Zakonu o PIO/MIO trebala je biti za 20% veća.
----Plate VŠ zaposlenika bile su po zakonu za 2,4 puta veće od plata NSS ili NK zaposlenika da bi danas NSS ili NK zaposlenici imali veće ili jednake penzije kao VŠ zaposlenici.
----Plate VSS zaposlenika u realnom sektoru bile su od 3 do 4 i više puta veće od plata NSS ili NK zaposlenika da bi im danas penzije bile veće od 1,5 do 2 puta.
Kako je došlo do ovih razlika i izuzetno velike uravnilovke među penzionerima ?
1. Kršenjem : Ustava, Dejtonskog sporazuma, Evropske konvencije o ljudskim (posebno imovinskim) pravima i temeljnim slobodama i domaćih zakona iz te oblasti, redovni penzioneri u F. BiH su po primanjima prevedeni iz radne u socijalnu kategoriju.
2. Nezakonitim i nenamjenskim korištenjem sredstava penzionog fonda (prikupljenih doprinosa za PIO/MIO) umjesto sredstava budžeta (a što i danas traje) potrošena su u velikim iznosima sredstva penzionog fonda za isplate: dijela povlaštenih, povećanje socijalnih i svih prvih penzija.
Zbog toga preostala sredstva penzionog fonda za isplatu redovnih penzija omogućavala su visine socijalnih penzija :
• Za februar 2018 godine najniže 198,04 KM i zajamčene 264,02 KM što je primjenom Zakona o PIO/MIO (od 01.08 1998 godine) ispravno, svojim odlukama odredio Upravni odbor FZ PIO/MIO. Na osnovu tih vrijednosti po Zakonu o PIO/MIO određuju se visine i „ostalih“ redovnih penzija (koje nisu socijalne i najviše). Postupajući po zakonu određene su zaista niske vrijednosti svih redovnih, a pogotovu socijalnih penzija (nedovoljnih za život) pa ih je opravdano trebalo povećati da ne bi došlo do socijalnih nemira.
Socijalne penzije za 194.865 penzionera su opravdano povećane u prosjeku za 65% ili za 43.002.234 KM. Sredstva za ovo povećanje, umjesto po zakonu iz budžeta, nezakonito su ponovo korištena iz penzionog fonda što je dodatno smanjilo male visine „ostalih“ redovnih penzija za isti iznos 43.002.234 KM ili u prosjeku za 59%.
• Da se radilo po zakonu i da je razlika od zarađenih do isplaćenih socijalnih penzija 43.002.234 KM isplaćena iz budžeta „ostale“ redovne penzije za 168.868 penzionera u prosjeku su mogle biti isplaćene veće za 59%, to jest u iznosima zarađenih, uplaćenim doprinosima po važećem Zakonu o PIO/MIO.
Za jul-i 2018 godine po novom zakonu o penzijsko invalidskom osiguranju najniže penzije za 166.713 penzionera bi trebale biti 198,04 KM x 1, 031 x 1,035 = 211,35 KM, a isplaćene su 348,06 KM, veće za 65% . Zajamčene su za 21.763 penzionera trebale po zakonu biti isplaćene 264,02 KM, a isplaćene su za 65% veće.
Socijalne penzije su nezakonito povećane u prosjeku za 65% ili za 48.749.521 KM iz penzionog fonda, umjesto iz budžeta, što je dodatno smanjilo male visine „ostalih“ redovnih penzija za isti iznos 48.749.521 KM ili u prosjeku za 65,34 % .
Da se radilo po zakonu i Ustavu, to jest da je razlika od zarađenih do isplaćenih socijalnih penzija 48.749.521 KM isplaćena iz budžeta (razlika je mogla i trebala biti veća a samim tim i socijalne penzije veće).
„Ostale“ redovne penzije za 189.847 penzionera u prosjeku su mogle biti isplaćene veće za 65,34% , to jest u iznosima zarađenih visinom uplaćenih doprinosa po važećem zakonu . Samim tim i:
--Svih 64.726 penzionera koji su u jul-u primali razmjernu penziju manju od 348,06 KM, od kojih čak 24.907 penzionera sa penzijom manjom od 50 KM primali bi penziju uvećanu za 65,34%.
--Svi redovni penzioneri čija je isplaćena penzija manja od najniže 348,06 KM u rasponu do 210,50 KM primali bi zarađenu penziju veću od najniže 348,06 KM pa do 575,50 KM.
--Svi redovni penzioneri čija je isplaćena penzija manja od zajamčene 450,12 KM u rasponu do 272,24 KM primali bi zarađenu penziju od 450,12 KM pa do 744,23 KM.
Završni dio
Na primjeru tri penzionera sa punim penzijskim stažem rođena iste godine i primala penziju do 72 godine života, od kojih je jedan sa NSS, drugi sa VŠ i treći sa VSS spremom kakve su posljedice kršenja naprijed navedenih kršenja ustava, međunarodnih i domaćih zakona.
Konstatirajmo:
A. NSS počinje raditi sa 15 godina života. U penziju ide sa 55 godina života i sa 72 godine života primio je svojih 204 penzija.
• Ako prima zarađenu penziju od 211,35 KM primit će ukupno 43.115 KM
• Ako prima socijalnu (isplaćenu) penziju od 450,12 KM primit će 95.133 KM
B. VŠ počinje raditi sa 21 godinom života (6 godina kasnije-duže školovanje). U penziju ide sa 61 godina života i sa 72 godine života primio je svoje 132 penzije.
• Ako prima isplaćenu od 450 KM primit će ukupno 59.400 KM.
• Ako prima zarađenu od 450 KM x 1,6534 =744 KM primit će 98.208 KM.
C. VSS počinje raditi sa 24 godine života (9 godina kasnije-duže školovanje). U penziju ide sa 64 godine života i sa 72 godine života primio je svojih 96 penzija.
• Ako prima isplaćenu penziju od 750 KM primit će ukupno 72.000 KM.
• Ako prima zarađenu od 750 KM x 1,5634 =1.173 KM primit će 112.565 KM.
Ova tri penzionera rođena iste godine, penzionirana sa punim radnim stažem, do 72 godine života; da se nisu kršili zakoni i Ustav primili b iz penzionog fonda ukupno pod a),
uz kršenja zakona i Ustava primili su iz penzionog fonda ukupno pod b).
a) Po zakonu zarađeno: NSS = 43.115 KM, VŠ =98.208 KM i VSS =112.564 KM
b) Protu zakona isplaćeno: NSS = 95.133 KM, VŠ = 59.400 KM i VSS = 72.000 KM
Primio iz penzionog fonda u odnosu na to što je uložio u penzioni fond b) / a)
NSS= 2,21, VŠ= 0,60 VSS= 0,64
Uložio u penzioni fond u odnosu na NSS NSS/NSS= 1, VŠ/NSS= 2,4, VSS/NSS= 4
c) Prema članu broj 42 penzionog zakona iz 1998 godine visina penzija u odnosu na prosječnu platu u godini prije penzioniranja je za: ---NSS, PK i NK radnike 70%, ---SSS i KV radnike 95% ---VŠ i VK radnike 122% i za --- VSS radnike 160%:
Kršenjem domaćih i međunarodnih zakona, Ustava BiH i …. izuzev VSS i dijela VŠ i VK radnika svi (NSS, PK, NK, SSS, KV i dio VŠ i VK) primaju istu visinu socijalne penzije:
---Najnižu 348,60 KM, bez obzira kolika im je zarađena penzija za 20 do 40 godina
penzionog staža (po zakonu od marta 2018 godine; od 15 do 40 godina radnog staža).
Tu visinu penzije primaju i svi prijevremeno penzionirani čija je zarađena visina penzije (u jul-u 2018 godine veća prosječno do 65,43% od 348,60 KM,( t. j. manja od 576 KM).
---Zajamčenu od 450,12 KM, ako imaju 40 godina penzijskog staža bez obzira kolika im je zarađena visina penzije. ).
Tu visinu penzije primaju i svi penzionirani čija je zarađena visina penzije (u jul-u 2018 godine veća u prosjeku do 65,43% od 450,12 KM, (t. j. manja od 755 KM).
d) Unutar po stavkama a) i b) prosječnih nezakonitih smanjenja penzija postoji, kršenjem istih zakona i Ustava, dodatno povećanje penzija novo penzioniranim i smanjenje ranije penzionirani u istim novčanim iznosima :
---Svim ranije penzioniranim od januara 2014 godine penzija se isplaćuje nezakonito povećana isplatnim koeficijentom 1,816.
---Svim ranije penzioniranim ( do januara 2018 godine) isplaćivala se nezakonito povećana koeficijentom 1,0497.
---Da se nije kršio zakon i ustav samo po ovom osnovu, svim ranije i novo penzioniranim bi se penzija ravnomjerno istim koeficijentom mjesečno povećavala: u februaru 2017 godine za 1,2231 ili za 22,31% a u jul-u iste godine za 1,2826 ili za 28,26%
ZAKLJUČNO
Monstruozno, kriminalno i po državu- federaciju pogubno je;
Od zaposlenika koji su se godinama o svom trošku obrazovali i trudili da steknu što više znanja kako bi mogli obavljati što bolje i uspješnije svoje radne zadatke, te dok su radili izdvajali u penzioni fond puno veća sredstva za veću materijalnu sigurnost u poznoj životnoj dobi, smanjiti zarađene penzije u februaru u prosjeku 59% i jul-u 2018 godine u prosjeku 65,43% da bi se tim sredstvima, umjesto iz budžeta, povećale, opravdano, ali nezakonito socijalne penzije u prosjeku 65%.
Pri tome se krši :
1. Član 3. Zakona o PIO/MIO
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotuđiva, lična i materijalna i ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili ograničiti, izuzev slučajeva utvrđenih ovim zakonom.
Član 72. Zakona o PIO/MIO
Osiguranicima koji su ostvarili penziju u visini od 85% od penzijskog osnova, ili osiguranicima koji su ostvarili starosnu penziju sa 40 godina penzijskog staža i invalidsku penziju sa 35 godina penzijskog staža po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom na radu ili profesionalnom bolešću osigurava se zajamčena penzija koja ne može biti manja od 80% od prosječne penzije isplaćene u decembru 2007. godine, usklađene sa članom 51. Zakona. Osiguranicima koji nisu obuhvaćeni stavom 1. ovog člana i korisnicima porodične penzije ovih osiguranika osigurava se najniži iznos penzije koji ne može biti manji od 60% od prosječne penzije isplaćene u decembru 2007. godine, usklađene sa članom 51. Zakona. Upravni odbor PIO/MIO po ovom članu je odredio visine: najniže 211,35 KM, i zajamčene 264,02 KM penzije, a isplaćene su: najniža 348,06 KM, i zajamčena 450,12 KM kršenjem zakona i ustava veće za 65% .
Odluke ustavnog suda
Broj U-5/00 od 29.09 2000.
Ustavni sud smatra da pravo na penzije za određeni period predstavlja imovinu u smislu člana 1.Protokola broj 1. ---Svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen imovine, osim u javnom interesu i pod uslovima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava.
Broj U-40/10 od 05.04.2011. Utvrđuje se da Uredba o stjecanju prava na starosnu mirovinu pod povoljnijim uvjetima pripadnika bivše vojske F. BiH i državnih službenika i namještenika bivšeg ministarstva obrane (Službene n. F. BiH broj 75/06, 58%07, 73%07, 89%07 i 31%06) nije sukladna sa Ustavom F. BiH. Sud smatra da je donositelj Uredbe – Vlada F. BiH prekoračila ustavom utvrđenu nadležnost, zbog toga što je regulirala materiju koja spada u oblast socijalne politike i koja je u nadležnosti Parlamenta F. BiH.
2. Međunarodni standardi
U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.
II PRAVNI OKVIR
2.1. MEĐUNARODNI STANDARDI
Pravo na penziju nužno je posmatrati u cjelokupnom kontekstu ljudskih prava. Nesumnjivo da različita prava uključuju različite aspekte, međutim, ta činjenica ne dozvoljava državi da može zagovarati i garantirati jedno pravo na teret drugog prava . Stoga, država mora osigurati jedan holistički pristup ljudskim pravima. Na primjer, država ne može priznati prava na t.zv. beneficirane penzije, a nauštrb prava na penziju osoba koje su to pravo ostvarile izdvajanjem putem doprinosa. (najniže,zajamčene-redovne).
3. Popis prava
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka , stavak 2 što uključuje :
(k) Pravo na imovinu –penzija je imovinsko pravo
1. Postupak za izmjene i dopune
Izmjene i dopune ovog Ustava mogu se vršiti odlukom Parlamentarne skupštine donesenom dvotrećinskom većinom nazočnih delegata koji su glasovali u Zastupničkom domu.
2.Ljudska prava i temeljne slobode
Ni jedna izmjena ili dopuna ovog Ustava ne može dokinuti ili umanjiti ni jedno od prava i sloboda navedenih u članku II ovog Ustava ili izmijeniti ovaj stavak.
Pa ipak:
Zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast u F. BiH ne smeta kršenje Ustava i međunarodnih i , naprijed pomenutih zakona i propisa kojim se umjesto iz budžeta nezakonito plačajući sredstvima uplaćenih doprinosa za penziono osiguranje sve više među penzionerima stvara sve veća uravnilovka i veći nezakonit i protu ustavan prenos imovine sa jednih na druge penzionere.
Uravnilovke nema kada su u pitanju plaće i naknade zaposlenima u organima vlasti F. BiH.
Oni su sami sebi donijeli Zakon o plaćama i naknadama po kojem se za svaku narednu godinu donosi koeficijent u skladu sa Zakonom o budžetima. Osnovna plaća je osnovica puta koeficijent platnog razreda puta ......raznorazni dodatci na plaću.
Nema ni smanjenja nezasluženih izuzetno visokih plaća i raznih dodataka na plaće u toku četverogodišnjeg mandata izabranih jer su to sami sebi ugradili u Zakon o plaćama i naknadama.
--- Naknada za osobe koje obnašaju službu u institucijama Bosne i Hercegovine ne može se smanjivati tijekom mandata obnašatelja službe, mada su :
Prosječne plate i primanja : poslanika, državnih službenika i javnog sektora u F. BiH u odnosu na Bruto društveni proizvod najveće su u Evropi !
Broj poslanika prema broju stanovnika u F. BiH najveći je u Evropi ! Rezultati rada loši.
Prosječne plate i primanja zaposlenika realnog sektora duplo su manja od zaposlenika javnog sektora u F. BiH.
